WELLBIS BR. 74

41 listopad 2019. Wellbis te prosudbom i vrednovanjem znanstveno-istraživačkog rada. PUBMET je konferencija međunarodnog karaktera koja se bavi najnovijim trendovima i promjenama u ovom vrlo dinamičnom području. I ove je godine PUBMET2019 okupio 130 sudionika iz 11 zemalja: Belgije, Francuske, Nizizemske, Rusije, Slovenije, Turske, Velike Britanije i Sjedinjenih američkih država, koji su kroz niz predavanja, radionica, panel diskusije, okruglog stola i posterske sesije diskutirali o temama otvorene znanosti, višejezičnosti u znanstvenoj publicistici, nacionalnim bibliografijama, novim oblicima znanstvene komunikacije, novim trendovima i poslovnim modelima izdavanja časopisa, znanstvenoj čestitosti i novim oblicima prosudbe. Okrugli stol o budućnosti znanstvenog izdavaštva Veliku pozornost sudionika imao je i okrugli stol o budućnosti znanstvenog izdavaštva u Hrvatskoj koji je moderirao prof. Vladimir Mrša s Prehrambeno- biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji je ujedno glavni urednik jednog od najboljih hrvatskih časopisa Food Technology and Biotechnology. Panelisti, Silvana Šehić, Nikica Mihaljević, Iva Melinščak Zlodi i Jadranka Stojanovski, diskutirali su o važnosti usvajanja principa otvorene znanosti za hrvatske ustanove, uslugama koje nudi HR-DOI ured, o položaju i transformaciji visokoškolskih i znanstvenih knjižnica u okruženju otvorene znanosti te o položaju časopisa i uredništava u sadašnjem sustavu. Tijekom diskusije istaknuta je odgovornost visokoškolskih i znanstvenih ustanova u zbrinjavanju i stavljanju u otvoreni pristup svih rezultata znanstveno- istraživačkog i nastavnog rada ustanove putem institucijskih repozitorija u otvorenom pristupu. Knjižnice u većoj mjeri moraju prigrliti načela otvorene znanosti te osigurati odgovarajuće usluge svojim korisnicima, npr. podršku pri izradi planova upravljanja istraživačkim podacima, objavljivanju sadržaja u otvorenom pristupu (npr. knjiga), promicanju otvorenosti i sl. Kako je DOI postao globalno prihvaćeni identifikator u svijetu umreženih znanstvenih publikacija, neophodno je da svi hrvatski časopisi ugrade DOI identifikator za svaki objavljeni rad, kako bi osigurali potrebnu vidljivost, čitanost i citiranost. Hrvatska časopisna znanstvena produkcija većim je dijelom „nevidljiva“ unatoč usvajanja otvorenog pristupa, jer svega 15% objavljenih sadržaja ima DOI identifikator. HR-DOI ured pri NSK planira u sljedećem razdoblju napraviti značajnije iskorake u tom smjeru, posebice u učinkovitijoj razmjeni podataka s Hrčak portalom. Unatoč svojoj dugoj tradiciji, znanstveno izdavaštvo u Hrvatskoj suočava se s mnogim problemima male znanstvene zajednice: nedostatkom potrebne infrastrukture za potporu uredničkim procesima, osiguravanjem kvalitetnog sadržaja i kvalitetnih recenzenata, smanjenom motivacijom hrvatskih znanstvenika za objavljivanjem u domaćim časopisima, nedovoljnom citiranošću, teškoćama pri uključivanju u indeksne baze podataka i sl. Imajući u vidu da hrvatske časopise većinom ne izdaju komercijalni izdavači, već visokoškolske i znanstvene ustanove te strukovne udruge te da je u njihovo izdavanje ugrađen većinom volonterski rad niza urednika, sustavno je financiranje hrvatskih časopisa neophodno za njihov opstanak. Model državnih potpora hrvatskim časopisima prepoznat je unutar EU kao kvalitetna alternativa komercijalnom znanstvenom izdavaštvu i naplaćivanju objave radova u otvorenom pristupu. Ove je godine napravljen sasvim netransparentnan zaokret u financiranju, uz izostanak savjetovanja sa znanstvenom izdavačkom zajednicom, pri čemu su sredstva značajno smanjena, a većim se dijelom distribuiraju putem programskih ugovora. Tijekom okruglog stola diskusije su pokazale kako hrvatski urednici ne podržavaju ove promjene i smatraju da one ugrožavaju objavljivanje hrvatskih časopisa. Izdavačka zajednica i urednici složni su u svojim nastojanjima da utječu na izmjenu ove odluke. Urednici časopisa, sudionici konferencije, zalažu se da se hrvatski znanstveni, stručni i popularni radovi podupiru i dalje putem nacionalnog natječaja, pri čemu će se nastojati usvojiti naprednije kriterije ocijenjivanja i prosudbe časopisa, imajući privenstveno u vidu kvalitetu uredničkog rada. prof. Vladimir Mrša Jadranka Stojanovski