WELLBIS BR. 74

Wellbis 44 listopad 2019. P roteini su molekule uključene u gotovo sve stanične funkcije. Sastoje se od aminokiselina, gradivnih blokova, međusobno povezanih peptidnom vezom. Peptidi, koji su sastavljeni od aminokiselina, razlikuju se prema broju aminokiselina i funkciji. Svaki protein ima svoju određenu funkciju u tijelu, kao što je tjelesno kretanje, strukturna potpora, enzimska aktivnost, obrana protiv mikroba itd. Aminokiseline mogu biti esencijalne (tijelo ih ne može samo sintetizirati, stoga ih dobivamo iz hrane) ili neesencijalne (koje se mogu proizvesti endogeno u tijelu iz drugih proteina). Dva vrlo važna procesa utječu na stanje proteina u stanici: denaturacija i koagulacija. Procesom denaturacije narušava se, odnosno razara, prirodna prostorna građa molekule proteina. Uzrokom denaturacije može biti UV-zračenje, zatim jake kiseline i baze, organska otapala, visoka temperatura i dr. Proces koagulacije ili zgrušavanja bitan je u procesu probave. Samo prethodno koagulirani, tj. termički obrađeni proteini mogu se probaviti. Međutim, ukoliko konzumiramo, primjerice, termički neobrađeno mlijeko (nekoagulirano), ono će se koagulirati pod utjecajem želučane kiseline (HCl) i tako postati probavljivo. Energetski udio bjelančevina u strukturi obroka odraslih trebao bi biti oko 12%, a kod djece i sportaša 15-20% sveukupno unesene energije. Znacaj proteina u prehrani Piše: Hrvojka Becker, inženjer preh. teh., nutricionistica, certificirani Metabolic Balance® terapeut, voditeljica i urednica portala, www.zdravaprehrana.info, konzultantica za pravilnu prehranu prehrana proteini Proteini su molekule koje su uključene u gotovo sve stanične funkcije. Premale količine proteina u dnevnom obroku štete organizmu, dovode do anemije, dok prevelike količine dovode do opterećenja jetre i bubrega te izlučivanja Ca2+ iona koji su potrebni za rast kostiju, zuba i prijenos živčanih impulsa (čovjeku je dnevno potrebno cca 0,8 g proteina na 1 g tjelesne mase)