WELLBIS BR. 88

Wellbis svibanj 2023. 48 Istraživanja govore da će ljudi, koji žive ubitačnim tempom neprekidne jurnjave i stresa, umrijeti u prosjeku 16,5 godina ranije nego oni koji mirno živ svoj život, radeći polako i bez uzrujavanja, uživajući u svom poslu, veseleći se svakom novom danu. Ili, kako je to svojedobno konstatirao jedan psiholog: „Neprekidna jurnjava stvara lažni dojam kako jurite prema novim uspjesima, bogatstvu i sreći u životu. Jedina istina je, međutim, da takvim životom jurite jedino prema njegovom skorom kraju“ Što učiniti? Iako se ne može tek tako pobjeći od svega, niti preko noći naći svoj duševni mir, rješenje ipak postoji, a to je – povratak jogi, tradiciji staroj 5.000 godina. “Stvorite red u svom mozgu” Davno je još Hans Selye ukazivao na tri glavna stadija svake stresne situacije. Prvi, u kojem – kao odgovor na stresnu situaciju – simpatički dio živčanog sustava aktivira endokrini sustav, posebno nadbubrežne žlijezde i hipofizu. Drugi, tijekom kojega se produžavaju živčane i endokrine reakcije sve dok stresna situacija ne prođe. I treći, koji predstavlja stanje iscrpljenosti kada tijelo naprosto vapi za odmorom. Ne pružimo li mu taj odmor, posljedice stresne situacije se gomilaju i uništavaju organizam. I dok je kod naših davnih predaka (pa i danas u doista izvanredno opasnim situacijama) čitav onaj početni “simpatičko-endokrini impuls” bio nužan za održanje života (tzv. reakcija “borba-bijeg”), u paklenom tempu suvremenog jurećeg života prečesto se taj isti mehanizam aktivira u posve banalnim situacijama (saobraćajna gužva, red u trgovini, svađa u kući) kada čovjeku doista ne prijeti nikakva životna opasnost. Hormonalna oluja praćena burnim emocijama u tim situacijama predstavlja, fiziološki gledano, posve nepotreban ali pogubni mehanizam kojim razaramo svoje tijelo i svoj duh. O ovom problemu veliki je jogi Svami Satjananda Sarasvati rekao na jednom od predavanja u indijskom gradu Biharu: “Poguban je stav prema kojem se život svodi na borbu za uspjeh, karijeru, bogatstvo i ugled. Joga nudi jedan posve drukčiji stav: put sreće koji se stvara kroz praksu svakodnevnog vježbanja joge i meditiranja, a koji nam omogućava postupno uspostavljanje kontrole nad prekomjernim nadraživanjem nadbubrežnih žlijezda i simpatičkog živčanog sustava. Jogi duboko u sebi stvara čvrsti unutrašnji red u sferi psihe i mozga, što rezultira sagledavanjem stresnih situacija u posve drukčijem svjetlu, automatski uklanjajući mogućnost bespotrebnih burnih reakcija koje bi uništavale organizam.” Prosječan čovjek Zapada na ovo će možda primijetiti: “Ali, ja nemam afiniteta prema nekakvim istočnjačkim duhovnim sustavima, mene meditacija i kontemplacija ne zanimaju, ja ne vjerujem u nekakva stanja nadsvijesti i sl.“ Znači li da za takvog ortodoksno-racionalnog Zapadnjaka nema nade da bi jogom mogao bilo što učiniti? Ima. Savjet je jednostavan: ne razmišljajte o meditacijama i ostalim mentalnim tehnikama joge, radite samo obične fizičke vježbe (asane) i vrlo brzo osjetit ćete njihov smirujući i opuštajući učinak. JOGA – MOĆAN SAVEZNIK U BORBI PROTIV STRESA