WELLBIS BR. 94

Wellbis svibanj 2024. 14 Epidermis Epidermis ili pokožica je vanjski sloj kože koji se može izravno vidjeti i opipati, sastoji se od 12-20 slojeva keratinocita. Keratinociti su glavni građevni blokovi epidermisa koji proizvode protein keratin. Riječ epidermis dolazi iz grčkog jezika, u kojem epi znači poslije, a dermis – koža. Debljina epidermisa je obično 0,05 – 0,1 mm. Najdeblja je na dlanovima i tabanima, a najtanja na kapcima. Kod muškaraca je pokožica deblja nego kod žena, ali je kod odrasle osobe tanja nego kod mlađe osobe. Funkcija epidermisa je zaštita kože od gubitka vode, bakterija i toksičnih tvari. To je avaskularni sloj (ne sadrži krvne žile), tako da je potpuno ovisan o dermisu za transport hranjivih tvari i eliminaciju otpadnih tvari. Stalno se ljušti i obnavlja. Epidermis se sastoji od pet slojeva, a to su: • bazalni (stratum basale) • trnasti (stratum spinosum) • zrnati (stratum granulosum) • svijetli (stratum ludicum) • rožnati (stratum corneum). Najdublji sloj epidermisa je bazalni sloj i odvaja epidermis od dermisa. Bazalni sloj je valovita, čvrsta membrana u kojoj se stvaraju keratinociti. Oni su ispunjeni proteinom keratinom, čija je zastupljenost 95% svih proteina u epidermisu. To je obitelj strukturnih i filamentnih proteina koji se nalaze u koži, kosi, dlaci i noktima. Keratin je bogat sumporom i nije topiv u vodi. Ispunjava unutrašnjost svake stanice i na kraju je uništava. Između keratinocita je prozirna, vodenasta, slabo ljepljiva međustanična tvar. Mitotski se dijele i tako omogućuju regeneraciju kože. Većina novonastalih stanica kreće se prema površini kože no neke ostaju na mjestu i nastavljaju se dijeliti. Osim keratinocita, bazalni sloj sadrži i melanocite ili pigmentne stanice, Langerhansove stanice – stanice imunološkog sustava te Merkelove stanice ili mehanoreceptore. Stanice koje se kreću od bazalnog sloja prema površini prelaze u s pinozni sloj (stratum spinosum). Trnasti sloj je dobio ime po desmosomima, koji nalikuju trnastim izraslinama. Stanice postaju vretenaste i gube jezgre i stanične membrane. Također se prestaju dijeliti. Trnasti sloj sastoji se od 3-4 sloja stanica, koje su međusobno povezane ljepljivom međustaničnom tvari koja se sastoji od proteoglikana i mukopolisaharida. To su šećeri i bjelančevine koje na sebe vežu velike količine vode. U granularnom sloju, koji se sastoji od 2-3 sloja stanica, počinje proces keratinizacije. Keratinociti poprimaju plosnati oblik i veći su. Oni tvore čvrste granule koje se mijenjaju u keratin i lipide dok se kreću prema površini kože. U svijetlom sloju spljoštene stanice su blizu jedna drugoj, a granice između njih su nejasne. Ovaj sloj jasno je vidljiv samo na tabanima i dlanovima, gdje je koža debela i nije prekrivena dlakama. Stratum corneum je krajnji vanjski sloj epidermisa koji se stalno ljušti i otpada. Proces ljuštenja naziva se deskvamacija. Proces deskvamacije traje oko četiri tjedna. Stratum corneum sastoji se od 20 slojeva tankih, ravnih stanica koje se nazivaju korneociti . Korneociti su ispunjeni keratinom, masnim kiselinama, lipidima i ceramidima . Svojom specifičnom strukturom (cigla-mort) rožnati sloj štiti od prodiranja tvari iz okoline i od isparavanja vode. Korneociti sadrže veliku količinu vode. To održava stratum corneum elastičnim i fleksibilnim te sprječava stvaranje pukotina. Epidermis je prekriven hidrolipidnim slojem, emulzijom vode i lipida. Predstavlja zaštitnu barijeru i veže vlagu. Kiselinski omotač je vodeni dio hidrolipidnog sloja. Koži daje pravu količinu kiselosti: pH vrijednost između 5,4 i 5,9. Odgovarajuća pH vrijednost osigurava zdravu kožu, bez štetnih mikroorganizama i potiče proces obnove kože. Osim keratinocita, u epidermisu postoji nekoliko različitih vrsta stanica. Melanociti su pigmentne stanice koje proizvode pigment melanin, koji daje koži boju i štiti je od štetnih UV zraka. Poznajemo dvije vrste melanina: feomelanin, žuto- crvene boje i eumelanin, smeđe-crne boje. Langerhansove stanice su stanice imunološkog sustava koje imaju obrambenu funkciju. Otkrivaju strane stanice i uništavaju ih. Njihov broj opada s godinama. Poznajemo i Merkelove stanice , koje primaju mehaničke podražaje. Nalaze se na dlanovima i tabanima, u sluznici usne šupljine te u sluznici spolnih organa. Najzastupljeniji su na vrhovima prstiju. Dermis Dermis je srednji sloj kože i mnogo je deblji od epidermisa: 0,5 mm do 2 mm. To je debeo, fleksibilan i čvrst sloj koji sadrži vlakna kolagena i elastina.