WELLBIS BR. 94

svibanj 2024. Wellbis 15 Dermis se sastoji od dva sloja: • Retikularni sloj (stratum reticulare) – donji sloj dermisa, koji je u dodiru s potkožnim tkivom. Sastoji se od debelog sloja gustog vezivnog tkiva. Predstavlja veći dio dermisa. • Papilarni sloj (stratum papillare) – gornji sloj dermisa, koji ima valovitu granicu s epidermisom. Sastoji se od rahlog vezivnog tkiva bogatog krvnim žilama. Fibroblasti su osnovne stanice dermisa, uglavnom se nalaze u gornjem dijelu dermisa. One su aktivne stanice čiji se broj starenjem smanjuje. Proizvode nezreli kolagen, elastin, mukopolisaharide i enzime koji su važni za obnovu kože. Kolagena i elastinska vlakna sastavni su dio međustaničnog matriksa. U dermisu nalazimo dvije različite vaskularne mreže koje imaju važnu ulogu u homeostazi. Prije svega, riječ je o krvnim žilama koje su važne za opskrbu kože kisikom i hranjivim tvarima. Veće i deblje žile nalaze se u retikularnom sloju, dok su tanje kapilare u papilarnom sloju, koji graniči s epidermom. Vene su međusobno isprepletene, što je važno za termoregulaciju. Središnji i simpatički živčani sustav također su važni u regulaciji tjelesne temperature. Druga vaskularna mreža su limfne žile koje uklanjaju štetne tvari iz kože. Limfni sustav skuplja limfu iz kože i vraća je u vensku cirkulaciju. U dermisu je limfni sustav gušći nego u drugim tkivima. Osim vaskularnih mreža, u dermisu se nalaze i osjetna živčana vlakn a. To su različiti receptori koji primaju podražaje iz vanjske sredine. Razlikujemo slobodne živčane završetke (bol), mehanoreceptore (mehanički podražaji) i termoreceptore (toplina, hladnoća). Kolagen Kolagen je najzastupljeniji protein u ljudskom tijelu i čini 30% svih proteina u koži. To je glavni međustanični matrični protein kojeg proizvode fibroblasti. Ima čvrstu filamentnu strukturu i nije topiv u vodi. U normalnim tkivima kolagen daje potporu, snagu i fleksibilnost. Proizvodnja kolagena počinje opadati s godinama i koža postaje manje fleksibilna. Osim u koži, nalazi se i u kostima, hrskavici, krvnim žilama i zubima. Postoji mnogo različitih vrsta kolagena, koji se razlikuju po svojim svojstvima i funkcijama u ljudskom tijelu. Kolagen tipa I je dominantna vrsta kolagena, najvažnija za ljudsko tijelo. Nalazi se u kostima, koži, kosi, noktima i krvnim žilama. Predstavlja 75% - 90% ukupnog kolagena u tijelu. Sastoji se od tri duga proteinska lanca koja se nazivaju alfa lanci. Lanci tvore spiralnu strukturu – gama struktura. Dva od lanaca nazivaju se a1lanci, a treći je a2 lanac, zbog malo drugačije strukture. Kolagen tipa II nalazi se isključivo u tkivu hrskavice. Drži hrskavicu na okupu i daje joj snagu. Djeluje kao amortizer u kralješcima i zglobovima. Čini oko 10% ukupnog kolagena u ljudskom tijelu. Kolagen tipa III nalazi se u koži, ligamentima, krvnim žilama te u organima s elastičnim svojstvima (pluća, stijenka crijeva...). Doprinosi elastičnosti krvnih žila i važan je u zacjeljivanju rana. To je drugi najzastupljeniji kolagen u ljudskom tijelu. Kolagen tipa IV nalazi se u bazalnim membranama i djeluje kao sustav filtriranja. Omogućuje komunikaciju između dermisa i epidermisa. Kolagen tipa V blisko je povezan s kolagenom tipa I i III. Nalazi se u svim tkivima ljudskog tijela. Često djeluje kao citoskelet, jer se nalazi na rubu mnogih stanica. Druge vrste kolagena djeluju kao izvanstanične signalne molekule koje pokreću unutarstanične odgovore. Stvaranje kolagena jedan je od najsloženijih procesa u ljudskom tijelu. 1000 aminokiselina tvori protokolagen – osnovnu molekulu kolagena. Svaki pojedinačni lanac je umotan u spiralu, a zatim se tri spirale omotaju jedna oko druge tvoreći trostruku spiralu – prokolagen. Prokolagen sadrži amino i karboksi propeptide na oba kraja, koji povećavaju topljivost. Dakle, kolagen se može lakše kretati unutar stanice tijekom proizvodnje. U obliku prokolagena, kolagen napušta fibroblast i uklanja peptide s vrhova. Time započinje proces stvaranja vlakana. Zahvaljujući enzimu peptidazi, dolazi do uspostavljanja mnogih vodikovih i kovalentnih veza, zahvaljujući kojima kolagen dobiva snagu i otpornost - tropokolagen. Molekule kolagena se zatim povezuju u kolagene mikrofibrile, koje se pak povezuju u kolagene fibrile. Elastin Elastin je jedan od najrasprostranjenijih proteina u ljudskom tijelu. To je vlaknasti rastegljivi protein koji tkivima daje fleksibilnost i elastičnost. Nalazi se u tkivima koja zahtijevaju elastičnost: mjehur, pluća, krvne žile, koža itd. Njegova glavna funkcija je dati tkivu efekt opruge kako bi se mogla istegnuti, a zatim skupiti natrag u prvobitno stanje. Zbog elastina u krvnim žilama, srce lakše pumpa krv. Kako koža stari, udio elastina počinje opadati. Elastin se također proizvodi u fibroblastima, gdje se u početku formira lanac od oko 750 aminokiselina, koji je zamotan u spiralu. Nekoliko spirala se zatim međusobno povezuje u obliku proelastina koji napušta fibroblast i kasnije se pretvara u tropoelastin zbog mukopolisaharida. Nekoliko molekula tropoelastina zatim se umreži u elastična vlakna.