Koža kao najveći organ ljudskog tijela ima primarnu funkciju zaštite tijela od vanjskih utjecaja. Djeluje kao fizička barijera, s dodatnim ulogama koje uključuju regulaciju tjelesne temperature, kontrolu isparavanje te skladištenje lipida i vode. Kao barijera između unutarnjih organa i vanjskog okoliša, koža je uvijek u kontaktu s različitim tvarima.
Većina mikroorganizama su nepatogeni stalni stanovnici, koji uključuju bakterije, gljivice i viruse. Nalaze se posvuda, koloniziraju kožu, dajući joj zdravstvene koristi izlučivanjem antibakterijske tvari. Time sprječavaju kolonizaciju patogena i utječu na imuno sustav domaćina.
Cijelu tu zajednicu mikroorganizama koji žive na koži nazivamo – mikrobiom, odnosno – microbiota kože. Ti mikroorganizmi variraju između pojedinca i između različitih mjesta na koži. Taj mali ekosustav kontrolira našu kožu – od toga koliko dobro apsorbira do cjelokupnog zdravlja naše kože, pružajući zaštitu i potičući njen imunološki sustav.
Raznovrsnost u sastavu mikroorganizama osnovna je ravnoteža za sretan mikrobiom. Održavanje normalnih fizioloških uvjeta neophodno je za održavanje homeostaze između mikroba i domaćina. Usljed narušenog zdravog mikrosustava na koži, ona postaje ranjiva. Dolazi do prekomjernog rasta patogenih bakterija, upalnih procesa i promjene pH vrijednosti kože.
Na sastav i hoemostazu mikrobioma kože utječe: pH kože, vlažnost i temperatura, stanje imuniteta, dob, spol i higijena, prehrana, stres i klimatski uvjeti te genetski uvjetovane strukturne promjene površine kože.
Narušena homeostaza između mikrobioma kože i domaćina dovodi do promjena kao što su akne, atopijski dermatitis, psorijaza, rosacea te seboreični dermatitis.
Sebacealna područja imaju najnižu raznolikost gdje su Probionibacterium dominantni organizmi. Povezana je sa acne vulgaris, promjenom tipičnom kod adolescentne kože do koje dolazi tijekom puberteta i ostalih multifaktorskih utjecaja kao što su: imunološki sustav, genetika i okoliš.
Vlažna područja kože predstavljaju veću raznolikost mikrobiote s prevladavajućim vrstama Staphylococcus aureus i Corynebacterium. Kiselo stanje koje je posljedica razgradnje sebuma sprječava kolonizaciju patogena na koži. Hormonske promjene tijekom puberteta stimuliraju rast lipofilnih bakterija zbog proizvodnje sebuma. Fiziološke promjene i anatomske razlike također doprinose varijaciji mikrobne zajednice među spolovima.
Osobna higijena jedna je od važnih čimbenika okoliša koji ima izravan učinak na mikrofloru kože. Sapuni, šminka i proizvodi za njegu kože mijenjaju stanje koje može utjecati na vrste mikroba koji se nalaze na koži.
Pretjerana higijena poput prečeste upotrebe pilinga, agresivnih sapuna odnosno površinski aktivnih tvari, antibakterijskih sredstava, topičkih antibiotika i sama evolucija jedan je od rezultata poremećaja mikrobioma kože.
U zadnje vrijeme sve je popularnija i prisutnija probiotička njega, odnosno proizvodi u koje se dodaju probiotici i prebiotici koji neće poremetiti mikrofloru te pomažu u vraćanju i održavanju zdrave kožne barijere i mikrobioma kože.
