Hiperpigmentacija

U današnje vrijeme sve intenzivnijeg UV zračenja, povećane konzumacije lijekova te hormonskog disbalansa primjećujemo sve veći problem hiperpigmentacijskih promjena. Nažalost, hiperpigmentacija je ponavljajuća promjena na koži i ne možemo je se riješiti jednom zauvijek. Za postavljanje kozmetičkih protokola njege uvelike nam pomaže bolje razumijevanje mehanizama regulacije pigmentacije kože usljed kojih dolazi do neželjenih promjena.

Sklonost hiperpigmentacijskim promjenama ovisi o boji / pigmentaciji te fototipu kože koji je pokazatelj sklonosti kože tamnjenju prilikom izlaganja UV svjetlosti. To je ujedno i njen obrambeni mehanizam prilikom kojeg se stvara, kako za koga, željena tamnija put.

Najčešća kategorizacija kože po fototipu je Fitzpatric ljestvica, koja je sveprihvaćena u kozmetičko-dermatološkoj struci. Melanociti / osnovne pigmentne stanice kože/ imaju ulogu stvaranja melanina, a količina melanina primarno ovisi o genetici i izloženosti UV svjetlosti. Hiperpigmentacija je odgovor melanocita na vanjski ili unutarnji podražaj kože koji uzrokuje povećanu proizvodnju i nakupljanje melanina.

Hiperpigmentacija – problem sve veće mase ljudi

Sporadično i lokalizirano nakupljanje melanina stvara tamnija prodručja, estetski vrlo nepoželjna, a problem su sve veće mase ljudi. Iako razlikujemo nekoliko vrsta hiperpigmentacijskih promjena, baza im je ista te su potrebni približno isti protokoli njege.

Najčešće hiperpigmentacije koje podliježu kozmetičkim tretmanima su: melazme odnosno chloasma, postupalne hiperpigmentacije te solarni lentigo odnosno staračke pjege.

Bitno je razlikovati kozmetičke od dermatoloških promjena zahvaćenih hiperpigmentacijom te stečene i nasljedne hiperpigmentacijske promjene za određivanje pravilne kozmetičke njege.

Aparaturni i preparaturni protokoli

Tretmani koji se provode unutar kozmetičkih salona obuhvaćaju neke aparaturne (IPL) i preparaturne protokole rada s vrlo učinkovitim rezultatima. Kozmetički preparati koji se upotrebljavaju u svrhu rješavanja hiperpigmentacijskih promjena ometaju biokemijske i fiziološke puteve koji dovode do normalne melaninske ekspresije u koži. Oni fizički ometaju različite slojeve kože te imaju protuupalna i antioksidativna svojstva. Naravno da sami rezultati ovise o redovitosti tretmana te izuzetno važnoj kućnoj njezi.

Također, tretmani koji se provode u svrhu rješavanja problema podrazumjevaju mjesece u godini bez puno sunca i izlaganja UV svjetlosti. U sprječavanju nastajanja hiperpigmentacijskih promjena, za zaštitu kože od UV svjetlosti presudna je redovita, cjelogodišnja upotreba preparata sa fotozaštitinim djelovanjem!

Continue ReadingHiperpigmentacija

Mikrobiom / microbiota kože

Koža kao najveći organ ljudskog tijela ima primarnu funkciju zaštite tijela od vanjskih utjecaja. Djeluje kao fizička barijera, s dodatnim ulogama koje uključuju regulaciju tjelesne temperature, kontrolu isparavanje te skladištenje lipida i vode. Kao barijera između unutarnjih organa i vanjskog okoliša, koža je uvijek u kontaktu s različitim tvarima.

Većina mikroorganizama su nepatogeni stalni stanovnici, koji uključuju bakterije, gljivice i viruse. Nalaze se posvuda, koloniziraju kožu, dajući joj zdravstvene koristi izlučivanjem antibakterijske tvari. Time sprječavaju kolonizaciju patogena i utječu na imuno sustav domaćina.

Cijelu tu zajednicu mikroorganizama koji žive na koži nazivamo – mikrobiom, odnosno – microbiota kože. Ti mikroorganizmi variraju između pojedinca i između različitih mjesta na koži. Taj mali ekosustav kontrolira našu kožu – od toga koliko dobro apsorbira do cjelokupnog zdravlja naše kože, pružajući zaštitu i potičući njen imunološki sustav.

Raznovrsnost u sastavu mikroorganizama osnovna je ravnoteža za sretan mikrobiom. Održavanje normalnih fizioloških uvjeta neophodno je za održavanje homeostaze između mikroba i domaćina. Usljed narušenog zdravog mikrosustava na koži, ona postaje ranjiva. Dolazi do prekomjernog rasta patogenih bakterija, upalnih procesa i promjene pH vrijednosti kože.

 

Na sastav i hoemostazu mikrobioma kože utječe: pH kože, vlažnost i temperatura, stanje imuniteta, dob, spol i higijena, prehrana, stres i klimatski uvjeti te genetski uvjetovane strukturne promjene površine kože.

 

Narušena homeostaza između mikrobioma kože i domaćina dovodi do promjena kao što su akne, atopijski dermatitis, psorijaza, rosacea te seboreični dermatitis.


Sebacealna područja imaju najnižu raznolikost gdje su Probionibacterium dominantni organizmi. Povezana je sa acne vulgaris, promjenom tipičnom kod adolescentne kože do koje dolazi tijekom puberteta i ostalih multifaktorskih utjecaja kao što su: imunološki sustav, genetika i okoliš.

Vlažna područja kože predstavljaju veću raznolikost mikrobiote s prevladavajućim vrstama Staphylococcus aureus i Corynebacterium. Kiselo stanje koje je posljedica razgradnje sebuma sprječava kolonizaciju patogena na koži. Hormonske promjene tijekom puberteta stimuliraju rast lipofilnih bakterija zbog proizvodnje sebuma. Fiziološke promjene i anatomske razlike također doprinose varijaciji mikrobne zajednice među spolovima.

Osobna higijena jedna je od važnih čimbenika okoliša koji ima izravan učinak na mikrofloru kože. Sapuni, šminka i proizvodi za njegu kože mijenjaju stanje koje može utjecati na vrste mikroba koji se nalaze na koži.

Pretjerana higijena poput prečeste upotrebe pilinga, agresivnih sapuna odnosno površinski aktivnih tvari, antibakterijskih sredstava, topičkih antibiotika i sama evolucija jedan je od rezultata poremećaja mikrobioma kože.

U zadnje vrijeme sve je popularnija i prisutnija probiotička njega, odnosno proizvodi u koje se dodaju probiotici i prebiotici koji neće poremetiti mikrofloru te pomažu u vraćanju i održavanju zdrave kožne barijere i mikrobioma kože.

Continue ReadingMikrobiom / microbiota kože

Penetracija kozmetičkih proizvoda u kožu

Koža, najveći organ tijela, ima važnu ulogu u održavanju homeostaze te zaštiti od vanjskih utjecaja i prodiranja tvari u organizam. Koristi se kao mjesto apliciranja velikog broja preparata medicinske i kozmetičke te u novije vrijeme medicinsko-kozmetičke svrhe (cosmeceuticals). Kroz kožu se vrši penetracija kozmetičkih proizvoda.

Učinkovit kozmetički proizvod treba biti osmišljen tako da aktivne tvari dođu do stanica kože, utječu na metabolizam te blagotvorno djeluju. Pritom ne smiju narušavati integritet kože.
Ako želimo da kozmetički sastojak dođe do određenog mjesta u koži, on mora biti topiv u vrsti tkiva gdje će boraviti.

Membrane stanica građene su od lipidnog dvosloja (rastapaju tvari topljive u masnoći) dok je unutrašnjost tih stanica ispunjena uglavnom vodom (rastapaju tvari topljive u vodi). To čini isporuku kozmetičkih sastojaka složenom, jer tvari topljive u vodi teško prolaze membranske lipide. Ipak, moraju doći do unutrašnjosti stanice da bi sudjelovali u staničnom metabolizmu i postigli željene rezultate.

Dakle, emulzije (kozmetičke smjese) trebaju biti pravilno konfigurirane. Potreban je pravi omjer uljnih i vodenih tvari kako bi prošle kroz stanične membrane i došle do unutrašnjosti stanice. Isto tako je bitan i odabir kemijskog oblika koji uvelike može utjecati na dostupnost tvari do određenih stanica kože.

Stratum corneum ima izuzetno kompaktnu strukturu (korneociti i intracelularne lipidne strukture). Čini prvu i glavnu fizičku prepreku u prodiranju većine tvari, kako loših tako i dobrih, koje dođu u doticaj s kožom. Sposobnost prodiranja nekog preparata u kožu ovisi o njegovim fizičkim i kemijskim svojstvima te o njegovoj formulaciji. Formulacija podrazumijeva npr. veličinu molekula (treba biti manja od 500 Da), nepolarne i neionizirane molekule, odgovarajući oblik i fleksibilnost, stanje kože, temperaturu, pH…).

Za poboljšanje penetracije preparata mora se utjecati na stratum corneum pravilnom formulacijom proizvoda. Oni potiču promjenu staničnih struktura, slabe veze između korneocita, povećavaju hidraciju, polarnost/ioniziranost…

Metode kojima se poboljšava penetracija kozmetičkih proizvoda u kožu

Na bolje prodiranje preparata kroz kožu možemo utjecati fizičko-mehaničkim metodama (električni tokovi, mehaničke sile – ultrazvuk, iontoforeza, masaže…) i kemijskim metodama (humektanti, kemijski pilinzi…) te samom formulacijom preparata.

Iz svega navedenog rekla bih da penetracija tvari ovisi o stanju kožne barijere, prije svega stratum corneuma. Ako nam je SC u dobrom i zdravom stanju, tada je i penetracija tvari otežana no ako je SC oštećen ili mu je narušena funkcija, tada je penetracija tvari olakšana.

To možemo gledati s pozitivne i negativne strane. Pozitivna strana – ciljano oslabljeno djelovanje SC zbog želje za prolaskom nekih dobrih aktivnih tvari u dublje slojeve kože. Negativna – oslabljeno djelovanje SC zbog vanjskih ili unutarnjih utjecaja. Dolazi do prodiranja neželjenih tvari u dublje slojeve kože te iritacije.
Pravilnim odabirom preparata i fizičko-mehaničkih metoda ciljano djelujemo na određene stanične stukture i slabimo veze među njima. Time se postiže bolja penetracija kozmetičkih proizvoda i aktivnih tvari u kožu osiguravajući maksimalne rezultate kozmetičke njege!

Continue ReadingPenetracija kozmetičkih proizvoda u kožu

Proces intrinzičnog i ekstrinzičnog starenja kože

Starenje kože kompleksan je i dinamičan proces na kojeg utječe više faktora te ga teško možemo izbjeći. Odvija se pod ekstrinzičnim i intrinzičnim utjecajima koji uzrokuju gubljenje strukture, integriteta i fizioloških funkcija.

Intrinzično starenje, odnosno kronološko ili prirodno starenje, karakteriziraju suptilne promjene koje se javljaju tijekom određenog dužeg vremenskog perioda. Očituje se finim borama i krepkom teksturom površine kože zaštićene od UV zračenja, kao što je unutarnja strana nadlaktice. Koža je atrofičnog i suhog izgleda, homogene boje bez pigmentacija.

Ekstrinzično starenje ili fotostarenje, starenje pod utjecajem UV svjetlosti, ima tendenciju brzog i naglog nastanka usljed izloženosti vanjskim utjecajima. UV svjetlost je glavni uzročnik ekstrinzičnog starenja, ali i drugi čimbenici, kao što je uporaba duhana, doprinose istom. Očituje se grubim borama i teksturom te nastankom hiperpigmentacija kože na mjestima izloženim UV svjetlosti, kao što su lice i podlaktice.

Razlikujemo dva tipa fotostarenja kože. Češći je atrofični tip. Tu svrstavamo osobe koje pripadaju Fitzpatrikovoj ljestvici I i II sa značajkama finih bora, epidermalnom atrofijom, teleangiektazijama i depigmentacijama. Prisutna je tendencija nastanka raka kože. U hipertrofični tip svrstavamo osobe po Fizpatrikovoj ljestvici III i IV sa značajkama grubih, dubljih bora i lentigom. Mogućnost nastanka raka kože je mala. (Lentigo – smeđa, oštro ograničena pigmentacija, mrlje na koži koje se mogu javiti u bilo kojoj životnoj dobi).

Intrinzični i ekstrinzični utjecaj na starenje kože

U procesu starenja koža podliježe intrinzičnom i ekstrinzičnom utjecaju uslijed kojeg dolazi do opadanja funkcija kože i nastanka bora. No, ozbiljnost, starost i stopa patoloških promjena izuzetno su povećane i ubrzane uslijed dodatnog i pojačanog izlaganja UV svjetlosti.

Intrinzično i ekstrinzično ostarjela koža dijele zajedničke karakteristike u vidu bora, krutosti i neelastičnosti kože. Međutim, intenzitet tih promjena, nastup te progresija značajno su izraženiji pod većim utjecajem ekstrinzičnih faktora (UV zračenje, pušenje, vjetar, mraz…).

Oba tipa starenja povezani su nekim zajedničkim promjenama u stanicama kože, ali se glavne strukturne i funkcijske promjene događaju u dermisu. Dugoročnom izloženošću ekstrinzičnom i intrinzičnom utjecaju, u komponentama dermisa (kolagen, elastin, HA) akumuliraju se oštećenja. Ta oštećenja utječu na sposobnost komponenti dermisa u osiguravanja mehaničke čvrstoće i posredovanja u homeostazi tkiva.

Kako održavati mladolik i njegovan izgled kože

Za što duže održavanje zdravog i njegovanog izgleda kože te sprječavanje neželjenih promjena bitna je sinergija pravilne i redovite kućne njege (kozmetički proizvodi), kozmetičkih procedura koji obuhvaćaju kozmeceutike (npr. intenzivni tretmani na bazi vitamina, retinoida, peptida i faktora rasta te kemijskih pilinga), aparaturne tehnike kao što su IPL, RF, HIFU i vrlo popularne i učinkovite needling tehnike rada (uređaj + kozmeceutici) – mezoterapije. Estetska dermatologija koja obuhvaća aplikacije botoxa, dermalnih filera, mezoniti te PRP procedura izvrsna je nadopuna kozmetičkim procedurama.

Continue ReadingProces intrinzičnog i ekstrinzičnog starenja kože

Nanoneedling tehnika

Zadnjih par godina popularna needling tehnika rada zauzela je visoko mjesto u kozmetičkim protokolima, dajući vidljive rezultate na području rješavanja problema bora, ožiljaka, diskoloracija te općenito zdrave i lijepe kože.

Relativno jednostavna i pristupačna za rad, inkomponirala se s mnogim kozmetičkim preparatima, s naglaskom na posebno kreiranim serumima odnosno koktelima koji sadrže velike koncentracije aktivnih sastojaka određene molekulske mase prilagođene epidermalno-dermalnom prodiranju.

Počeci upotrebe needling tehnika datiraju iz 90-ih godina prošlog stoljeća, kada se počela upotrebljavati u medicinske svrhe. Početkom 21. stoljeća oblikovan je “mali bubanj sa iglicama”, poznati dermalni roler, koji je kasnije evoluirao u dermalni pen s različitim nastavcima (micro i nano), dajući mogućnost kontroliranog intenziteta rada.

Nanoneedling tehnika rada bezbolna je metoda kojom se razrahli epidermalni sloj kože te se kroz tisuće mikrokanalića omogući penetracija aktivnih sastojaka, što potiče regenerativne procese kože. Nanoneedlig tehnika rada idealna je za klijente osjetljive na bol te koji nisu spremni na dulje procese oporavka kože, kao što je opcija kod microneedlinga. Nanoneedling tehnikom omogućava se do 97% apsorpcije upotrijebljenih proizvoda. Tretman je odličan u borbi protiv finih linija i bora, hiperpigmentacija te ožiljaka od akni.

Nanoneedling i microneedlig rješavaju istu problematiku kože stvarajući mikrokanaliće povećavajući penetraciju aktivnih sastojaka. Glavna razlika između njih je dubina prodiranja. Nano iglama probija se samo epidermalni sloj kože, dok se micro iglama prodire u dublje, dermalne slojeve kože.

Tako je nanoneedlig idealan za rješavanje problematike sitnijih bora, oteklina u području očiju, diskoloracija i opuštene kože, dok microneedling uključuje rješavanje dubljih bora, strija i ožiljaka od akni.
Nanoneedling tehnika je sigurna za rad na svim tipovima kože, uključujući manje-više i sva stanja kože.

Svi klijenti čija je koža osjetljiva na mehaničke podražaje, koji ne vole ni čuti o nekim iglicama na licu ili ne mogu bez dekorativne kozmetike ni 24 h, idealni su kandidati za nanoneedling metodu. Naime, nema rizika od eventualno postupalnih reakcija, pojačanog crvenila i osjećaja boli nakon tretmana. Koža se vrlo brzo umiri i započne svoje regenerativne procese.

Nanoneedling tehniku rada moguće je kombinirati i s drugim kozmetičkim procedurama odnosno aparaturnim tehnikama rada.
Iako je nanoneedling metodu moguće izvoditi gotovo kroz cijelu godinu, idealni mjeseci su bez puno sunca, odnosno kasna jesen, zima i rano proljeće. Obzirom na omjere uloženog i dobivenog, nanoneedlig je tretman vrlo široke primjene s mogućnošću prilagodbe svakom klijentu.

Continue ReadingNanoneedling tehnika

Moguće komplikacije u radu s kemijskim pilinzima

Kemijski pilinzi su u zadnjih nekoliko godina postali vrlo popularni te spadaju u najčešće neinvazivne kozmetičko dermatološke postupke sa izuzetnim rezultatima u svrhu poticanja regenerativnih procesa kože. Njihova osnovna podjela je na površinske, srednje duboke i duboke pilinge. Površinski i srednje duboki pilinzi dinamični su alati u radu kozmetičkih salona, a upotrebljavaju se u tretmanima u svrhu liječenja akni, poremećaja pigmentacije te procesima starenja kože (anti-ageing tretmanima).

Iako se smatraju sigurnima za rad, izuzetno je bitno držati se određenih protokola rada (preporuke proizvođača) kako bi se postigli maksimalni rezultati te izbjegle moguće komplikacije. Rezultati i komplikacije općenito se odnose na dubinu djelovanja odnosno oštećenja slojeva kože; dublji pilinzi daju vidljivije rezultate u procesu regeneracije, ali također postoji i veća mogućnost u izazivanju komplikacija.

Površinski kemijski pilinzi vrlo su sigurni ako se pravilno koriste te je izazivanje neželjenih komplikacija minimalno. Kod izuzetno osjetljive i nadražene kože mogu izazvati osjećaj svrbeža, eriteme, alergijske reakcije, iritantni kontaktni dermatitis te post-upalne hiperpigmentacije.

Kod srednje dubokih i dubokih kemijskih pilinga veća je mogućnost izazivanja neželjenih komplikacija te postoji mogućnost nastanka ožiljaka i izazivanje sekundarnih infekcija.
Kod rada s kemijskim pilinzima vrlo je važno pravilno dijagnosticirati ciljanu problematiku, prepoznati potrebe kože te odrediti protokol rada. Zaštita osjetljivih područja oko očiju, nosa, usana te nazolabijalnog područja sa okluzivnim sredstvima obavezna je kod svih vrsta kemijskih pilinga.

Podjela komplikacija prema vremenu nastajanja

Na temelju vremena nastajanja komplikacije mogu biti trenutne, zakašnjele i slučajne. Trenutne komplikacije vidljive su neposredno u roku od par minuta nakon pilinga u obliku nadraženosti kože, peckanja, svrbeža i boli (i nakon procesa neutralizacije) s nastankom eritema, edema i vodenastih mjehurića.

Te komplikacije najčešće su moguće kod površinskih i srednje dubokih kemijskih pilinga. Do zakašnjelih komplikacija može doći u roku od nekoliko dana do tjedana nakon postupka kemijskog pilinga, a očituju se u vidu infekcija, ožiljaka, promjene teksture kože, hiper i hipopigmentacija s vidljivim crtama razgraničenja, gubitkom kožne barijere i ozljede tkiva te alergijskih reakcija.

Te komplikacije češće su kod srednje dubokih i dubokih pilinga. Do slučajnih komplikacija najčešće dolazi prilikom samog protokola rada, kada nismo dovoljno dobro zaštitili osjetljiva područja te je, recimo, došlo do ulaska pilinga u područje oka. Tada je bitno brzo djelovati te oko isprati fiziološkom otopinom, a u radu s pilinzima na bazi fenola oko je potrebno isprati mineralnim uljima.

Rad s kemijskim pilinzima općenito daje prekrasne i vidljive rezultate te su navedene komplikacije izuzetno rijetke. Uzmimo u obzir da se unutar kozmetičkih salona najčešće prakticiraju površinski kemijski pilinzi, a neki iskusniji kozmetičari sa adekvatnom edukacijom upuštaju se u rad i sa srednje dubokim pilinzima.

Iako se o mogućim komplikacijama relativno malo govori, izuzetno je bitno poznavati i tu tematiku, jer nikad ne znate kakvog klijenta možete dobiti. Ako dođe do neželjenih komplikacija, općenito je moguća primjena hladnih obloga te leda, kako bi se smanjio osjećaj pečenja, emolijentnih sredstava, krema sa zaštitnim faktorom te topikalnih steroida, ali za to je već potreban nadzor dermatologa.

Preporuka je svakako pilinge raditi po točno određenim protokolima te postupno krenuti s blažim otopinama koje se vremenom mogu pojačavati. Tako možemo izbjeći neželjene komplikacije te pratiti kako koža reagira. Jer ipak, koža je naš najveći, vrlo kompleksan organ te joj trebamo pristupiti pažljivo, poštivajući njezine individualne potrebe.

Continue ReadingMoguće komplikacije u radu s kemijskim pilinzima

Njega kože prije i nakon izvođenja kemijskog pilinga

Kemijski pilinzi su kozmetičko-dermatološke procedure koje se prakticiraju u svrhu uklanjanja površinskih slojeva kože sa ciljem stvaranja novih i zdravih slojeva, što rezultira ljepšim i ujednačenim tenom. Kemijski pilinzi kao kozmetičke procedure daju prekrasne rezultate ako se izvode na odgovarajući način obzirom na određenu problematiku, a sama njege kože prije i nakon izvođenja tretmana uvelike pridonosi boljitku samog rezultata.

Terapijske indikacije u kojima se primjenjuju kemijski pilinzi su: hiperpigmentacije, akne, ožiljci od akni, rosacea te procesi regeneracije kože (anti-ageing, fotostarenje).

Priprema kože prije kemijskog pilinga

Kako bi izvođenje samog postupka i krajnji rezultat bili što efikasniji, važna je priprema kože. Poželjno je da se s njegom kože započne 4 do 6 tjedana prije izvođenja samog tretmana kemijskim pilingom.

Za optimalizaciju postupka poželjno je u ‘pred piling’ njezi lica upotrebljavati preparate koji inhibiraju tirozinazu, sadrže UV zaštitu te stimuliraju transepidermalnu penetraciju i rast keratinocita. To su preparati koji u sebi sadrže retinoide, glikolnu kiselinu, vitamine, antioksidante te vlažne faktore.

Također je kod osoba s tamnijom kožom te onih koji su skloni brzom tamnjenjeu kože po Fitzpatrik ljestvici IV i više, poželjna upotreba preparata za posvjetljivanje kože prije izvođenja samog tretmana.
Pravilnom i pravovremenom pripremom kože stimuliramo regeneraciju keratinocita, poboljšavamo ravnomjerno prodiranje aktivnih supstanci prilikom izvođenja postupka, izjednačavamo debljinu kože te djelujemo na brže uspostavljanje homeostaze i ubrzanu epitelizaciju nakon izvođenja samog postupka.

Također je bitno prije samog izvođenja tretmana poduzeti mjere za sprječavanje mogućih infekcija, osobito kod osoba sklonih herpesima te testirati osobe sklone alergijskim reakcijama patch testom.

Njega nakon izvođenja kemijskog pilinga

Temeljna njega kože nakon izvođenja kemijskog pilinga trebala bi se bazirati na hidraciji te zaštiti od UV zračenja. Poželjna je također upotreba preparata na bazi vitamina, kolagena, peptida i hijaluronske kiseline.

U svrhu sprječavanja nježeljenih iritacija i produljenja procesa zacjeljivana savjetuje se 24-48 sati nakon samog tretmana izbjegavati sporstske aktivnosti, zbog pojačanog znojenja i eventualno neželjene prašine te sunce, solarij, bazene, saune, kao i dekorativnu kozmetiku (kod jačih pilinga).

Continue ReadingNjega kože prije i nakon izvođenja kemijskog pilinga

Kemijski pilinzi

Proces eksfolijacije kože datira još iz starog Egipta, gdje je osunčana koža bila simbol nižeg statusa u društvu te su je tretirali ukiseljenim mlijekom koje sadrži mliječnu kiselinu. Mliječna kiselina pripada skupini AHA kiselina koje se upotrebljavaju u procesima eksfolijacije kože. Stari Turci su upotrebljavali nešto agresivnije metode – toplinom dobivenom pomoću vatre vršili su procese eksfolijacije kože u svrhu pomlađivanja i svjetlije puti.

Krajem 19. stoljeća njemački dermatolog P.G. Unna opisao je salicilnu i TCA kiselinu te fenol koji je početkom 20. stoljeća Mackee počeo upotrebljavati za tretiranje ožiljaka od akni. Šezdesetih godina prošlog stoljeća započeta je upotreba navedenih kiselina u standardnim formulama te su objavljeni rezultati njihovog djelovanja i definirani kao procesi peelinga kože.

Starenjem naša koža prolazi kroz različite promjene; čvrstoća kolagena slabi te gubi elastičnost, što posljedično uzrokuje bore i gubljenje kontura lica. Na procese starenja kože utječu kako unutarnji (npr. genetika) čimbenici, na koje imamo manji utjecaj, tako i vanjski (npr. izloženost UV zrakama, pušenje) na koje sami možemo više utjecati te ih izbjegavati.

Kemijski pilinzi

Kemijski pilinzi – djelovanje

Kemijski pilinzi su u osnovi način uklanjanja površinskih slojeva kože u svrhu stvaranja novih i zdravijih slojeva, što rezultira ljepšim i ujednačenijim tenom. Osim toga, kemijski pilinzi stimuliraju rast novih stanica kože, što dovodi do popunjavanja gornjih slojeva te zategnutog izleda kože.

Različite vrste pilinga ovisno o dubini prodiranja

Danas postoji mnogo različitih vrsta peelinga u rasponu od površinskih do vrlo dubokih. Jačina odnosno dubina prodiranja i eksfolijacije kože ovisi o stupnju oštećenja. Na osnovu oštećenja kože odabiremo i jačinu peelinga; što je oštećenje veće to je potreban jači peeling odnosno veća dubina prodiranja. Pod dubinom prodiranja smatra se debljina kože koju je potrebno ukloniti da bi neželjena nepravilnost nestala te se potaknulo stvaranje mlade i zdrave kože.

NOVI BROJ WELLBIS MAGAZINA

Pretplatite se i primajte redovito novi broj na vašu adresu.

NOVI BROJ WELLBIS MAGAZINA

Pretplatite se i primajte redovito novi broj na vašu adresu.

U prošlosti se upotreba fenolskih komponenti koristila za odstranjivanje više slojeva kože. To su bili jaki pilinzi koji su imali tendenciju stvaranja blijede i voskaste kože. U novije vrijeme preferira se upotreba površinskih i srednje dubokih kombiniranih pilinga koji imaju mogućnost niže koncentracije aktivnih sastojaka, što rezultira manjom mogučnošću razvoja nuspojava.

Također dodatni sastojci, kao npr. vitamin C, vitamin E te razni drugi ekstrakti, pozitivno stimuliraju protuupalni i antioksidativni učinak, prevenciju posttraumatske hiperpigmentacije i trajnog crvenila kože te proces keratinizacije i seboregulacije dopuštajući normalnu obnovu kože.

Prije same procedure tretiranja kože kemijskim pilingom trebamo uzeti u obzir fototip, dob te vrstu kože. Također, neki pilinzi zahtijevaju predobradu odnosno pripremu kože te odgovarajuću rehabilitaciju. Najčešće korištene klasifikacije kože u procesima izvedbe kemijskih pilinga su Fitzpatrik ljestvica kojom određujemo fototip kože odnosno reakciju kože na UV svjetlost te Glogau ljestvica kojom određujemo stanje bora.

Kemijski pilinzi u kombinaciji s aparaturnim tehnikama

Kombinacija kemijskih pilinga s dodatnim aparaturnim tehnikama kao npr. mezoterapija, sonoforeza (djelovanjem ultrazvuka povećava se apsorpcija supstanci u kožu), microneedling, radiofrekvencija te odgovarajućom preparativnom njegom daje fantastične rezultate u kozmetičkim procedurama njege kože.

Continue ReadingKemijski pilinzi

Microneedling

Microneedling je minimalno invazivni postupak koji uključuje površinsko i kontrolirano probijanje kože finim iglama. Tijekom kratkog vremenskog razdoblja stekao je masovnu popularnost i prihvaćanje jer je jednostavna, sigurna i učinkovita tehnika koja daje maksimalne rezultate. Tradicionalno se koristi kao indukcijska terapija kolagenom za ožiljke i pomlađivanje kože no s vremenom se proširio spektar indikacija uključujući ožiljke od akni, posttraumatske i ožiljke od opeklina, alopeciju, hiperpigmentacije, strije te transdermalni sustav dostave aktivnih sastojka u dublje slojeve kože.

Pojava microneedlinga potječe iz 1995. godine kad su prvi puta Orentreich i Orentreich upotrijebili dermalnu iglu za liječenje ožiljaka, a zatim 1997. godine kada je plastični kirurg Camirand koristio aparat za tetovažu sa iglama bez boje kako bi smanjio napetost postoperacijskih ožiljaka.

Microneedling tehnika napredovala je kada su njemački izumitelj Liebl 2000. godine i plastični kirurg Fernandes 2006. godine oblikovali uređaj u obliku bubnja s višestrukim sitnim izbočenim iglicama te ga koristili za perkutanu indukciju kolagena.

Standardni dermaroller ima ručicu duljine 12 cm s cilindrom u obliku bubnja veličine 2 x 2 cm, na jednom kraju okovanom s 8 redaka i 24 kružna polja od 192 fine mikroigle promjera 0,1 – 0,25 mm i 0,5-3 mm duljine. Igle su od medicinskog nehrđajućeg čelika presterilizirane gama zračenjem. Dubina prodiranja ovisi o dužini igala i primijenjenom pritisku, a svaki prolaz proizvodi približno 16 mikropunktura po kvadratnom centimetru.

Microneedling – kako djeluje

Microneedling proizvodi kontroliranu ozljedu kože, bez negativnog oštećenja epidermisa i dermisa. Tijekom tretmana moguća je pojava minimalnog površinskog kapljičastog krvarenja, a pri samom postupku dolazi do oslobađanja različitih čimbenika rasta kao što je faktor rasta (PGF ), transformirajući faktor rasta alfa i beta (TGF – α, TGF – β), proteina za aktivaciju vezivnog tkiva, faktor rasta vezivnog tkiva i faktora rasta fibroblasta (FGF).

Prilikom tretmana dolazi do povećane aktivnosti stanica i oslobađanja različitih proteina, kalija i čimbenika rasta iz stanice u vanjštinu. To dovodi do migracije fibroblasta do mjesta ozljede, a time i indukcije kolagena. Igle ne stvaraju ranu u pravom smislu, već simuliraju ozljedu. Tjelesne stanice vjeruju da je došlo do ozljede te se pokreću navedeni procesi.

Uređaji za tretmane microneedlinga

Dermarollere razlikujemo prema dužini dužine igala odnosno moći prodiranja. Kozmetički dermaroler, čija je svrha pojačavanje prodiranja topikalnih sredstva, ima dužinu iglica 0,20 – 0,25 mm. Razlikujemo još dermaroller za kolagensku indukcijsku terapiju (0,5 – 0,75 mm) te za prodiranje epidermisa i dermisa s dubljim mikrokanalima i uništavanjem kolagenskih ožiljaka (1-1,5 mm).

Derma pečat ima dužinu iglica u rasponu od 0,2 do 3 mm. Minijaturna je verzija dermarollera koja se koristi za tretiranje lokalnih ožiljaka. Njegova prednost je u tome što pruža mogućnost više fokusiranih individualiziranih tretmana. Uzrokuje vertikalnu penetraciju i stvaranje infuzijskih kanala u koži.

Dermapen je automatizirani uređaj za microneeling koji izgleda poput olovke. Uređaj koristi jednokratne igle i vodilice za podešavanje duljine igle za frakcijsku mehaničku obradu. Postupak je manje bolan, a ova tehnologija je osmišljena kako bi prevladala pitanja različitih primjena pritiska i postignute dubine penetracije.

Široki raspon indikacija i mogućnost kombiniranja s drugim tehnikama

Microneedling, kao što je već navedeno, koristi se za široki raspon indikacija. Može se vrlo uspješno kombinirati s ostalim salonskim tehnikama kao što su kemijski pilinzi, dermoabrazije, laseri, radiofrekvencije, elektroporacije, LED terapije. Prilikom izvođenja tretmana iznimno je bitna upotreba odgovarajućih kozmetičkih proizvoda. Kako salonska, tako je bitna i kućna njega, kako bi se postigli maksimalni željeni rezultati.
Iako microneedling nije tehnički zahtjevan salonski postupak, iznimno je bitno dobro poznavanje materije rada, terapijskog djelovanja, intervala izvođenja i kontraindikacija. Time se izbjegavaju neželjene nuspojave (npr. pogoršanje akni, reaktivacija herpesa, sistemska preosjetljivost, alergijske granulomatozne reakcije, postupalne hiperpigmentacije, lokalne infekcije).

Continue ReadingMicroneedling

Utjecaj vitamina na kožu

Vitamini spadaju u skupinu mikronutrijenata kao važne biološko aktivne tvari i imaju ulogu u biokemijskim reakcijama koje se odvijaju unutar organizma. U pravilu, naše tijelo nije u mogućnosti proizvesti vitamine samo, tako da ih moramo uzimati putem hrane ili dodataka prehrani.

Razlikujemo 13 vitamina, koji se općenito dijele na vitamine topive u vodi i vitamine topive u mastima.
Vitamini topivi u mastima su: vit. A (retinoid), vit. D, vit. E (alfa-tokoferol) i vit. K.
Vitamini topivi u vodi su: vit. C, B1 (tiamin), B2 (riboflavin), B3 (niacin), B5 (pantotenska kiselina), B6, B7 (biotin), vit B9 (folna kiselina) i vit B12.

Vitamin A

Vitamin A ima značajnu ulogu u diferencijaciji i proliferaciji stanica, za odvijanje raznih procesa unutar kože, prvenstveno u epidermisu, gdje regulira rast epidermalnih stanica i inhibitor je zadnjeg stadija keratinizacije, sudjeluje u sintezi kolagena te sprječava atrofiju vezivnog tkiva. Nedostatak vit. A može uzrokovati pojačanu keratinizaciju, isušivanje kože te smanjenu deskvamaciju (ljuštenje površinskih slojeva kože).

Vitamin D

Razlikujemo vitamin D2 (ergokalciferol), biološki manje aktivan i unosimo ga hranom te D3 (holekalciferol), kojeg tijelo stvara pod utjecajem UV svjetlosti. Vitamin D u koži važan je za epidermalni rast i keratinizaciju, a koža je važni organ za sintezu, čuvanje i otpuštanje vitamina D u tijelo. Sintetički oblici vitamina D pomažu u liječenju psorijaze. Nedostatak vit. D može uzrokovati rahitis i osteoporozu.

Vitamin E

Vitamin E najvažniji je antioksidant u našem tijelu. Zajedno s vitaminom C, štiti stanice od slobodnih radikala i lipidne peroksidacije, ujedno imajući i protuupalno djelovanje. Pozitivno djeluje na lomljive nokte i krhku kosu, štiti kožu od utjecaja UV svjetlosti te usporava proces fotostarenja kože. Nedostatak vit. E u koži može izazvati nastanak akni.

Vitamin K

Vitamin K koagulacijski je vitamin koji ima važnu ulogu u zgrušavanju krvi (potiče zgrušavanje), neophodan je za izgradnju kostiju, prevenciju bolesti srca i važan je za održavanje adekvatne razine vitamina D u tijelu. Nedostatak vitamina K može dovesti do kardiovaskularnih bolesti i proširenih vena. Topikalna upotreba vitamina K može pomoći kod problema popucalih kapilara na licu.

Vitamin C

Vitamin C – askorbinska kiselina, ima snažno antioksidacijsko djelovanje. Važan je u sintezi kolagena (sinergično djelovanje s vit. E) kod svih mekanih tkiva (desni, žile, koža) i održava čvrstoću vezivnog tkiva. Pomanjkanje vit. C može prouzročiti suhoću kože, teleangiektazije (popucale kapilare u području obraza), skrobut (kapilarna krvarenja, slabljenje desni, ispadanje zubi, smanjena otpornost prema infekcijama).

Vitamin B1

Vitamin B1 – tiamin, ima važnu ulogu u metabolizmu ugljikovih hidrata i aminokiselina te metabolizmu energije u stanicama, u koordinaciji živčane i mišićne funkcije, a potpomaže i pravilnom radu srca. Najveća koncentracija vit. B1 je u srčanom mišiću, bubrezima, jetri i mozgu. Njegov nedostatak uzrok je nastanka teleangiektazija, eritema, tankih noktiju i kose te sklonosti iritacijama.

Vitamin B2

Vitamin B2 – riboflavin, uključen je u metaboličke procese rganizma. Neophodan je u iskorištavanju energije iz hrane. Sudjeluje kao koenzim u oksidativno-redukcijskim reakcijama u tijelu. Manjak ovog vitamina utječe na zdravlje kože i sluznice, rožnice oka te živčanih ovojnica; pojavljuju se ispucali i crveni kutovi usana, seboreični eritem, distorfija noktiju, upala kapaka, preosjetljivost na svjetlo i crvenilo rožnice, a posljedica je prekomjernog konzumiranja alkohola, duhana, kofeina, rafiniranog šećera, stresa i prekomjerne fizičke aktivnosti.

Vitamin B3

Vitamin B3 – niacin, utječe na barijernu funkciju kože (epidermisa) i sprječava gubitak vode. Dodatak prehrani (nikotinamid) štiti kožu od UV stresa te poboljšava imuno reakciju kože. Usljed nedostatka vitamina B3 koža postaje gruba i crvena te dolazi do pojave dermatitisa na foto izloženim mjestima te pojave pelagre (promjene na koži slične opeklinama, demencija, zbunjenost, diareja).

Vitamin B5

Vitamin B5 – pantotenska kiselina, ima ulogu kod regeneracije kože (sinteza tjelesnih proteina). U koži katalizira stvaranje melanina, sudjeluje u epitelizaciji, pospješuje zacjeljivanje rana, prevenira pojavu staračkih hiperpigmentacija, apsorbira UVB zrake te potiče rast kose. Manjak vitamina B5 vidljiv je u nastanku depigmentacija i deskvamaciji kože te mogućnosti pojave alopecije (gubitek kose, ćelavost).

Vitamin B6

Vitamin B6 – pirodoksin, potreban je za unakrsno povezivanje vlakana kolagena, elastina i strukturnih proteina vezivnog tkiva. Ima ključnu ulogu u održavanju pravilne funkcije mozga i živčanog sustava. Manjak vitamina B6 može uzrokovati nastanak seboreičnog dermatitisa, poremećaj senzibiliteta kože, ulceracije (zagnojavanje, izbijanje čira) oralne sluznice te dermatitis.

Vitamin B7

Vitamin B7 – biotin, utječe na održavanje zdravog izgleda kože, kose i noktiju te ulazi u skupinu važnih enzimskih sustava koji su ključni u diferencijaciji stanica epidermisa. Manjak vitamina B7 može uzrokovati nastanak seboreičnog dermatitisa, perut, ljuskav i mastan tip kože, sivkastu boju kože te opadanje kose.

Vitamin B9

Vitamin B9 – folna kiselina, neophodna je za razvoj ljudskog tijela. Važna je u sintezi DNA i obavljanju većine tjelesnih funkcija (pomaže tijelu hranu pretvoriti u energiju). Nužna je za zdravu kožu, kosu, oči i jetru, pomaže živčanom sustavu i mozgu. Ključna je za pravilnu funkciju mozga, mentalno i emocionalno zdravlje, produkciju DNA i RNA te ubrzan rast stanica. Deficit može uzrokovati slabi rast, upalu jezika, gingivitis, gubitak apetita, zadihanost, proljev, iritabilnost, zaboravljivost i zamagljenost misli.

Vitamin B12

Vitamin B12 sudjeluje u sintezi DNK i proteina, metabolizmu masnoća i aminokiselina, djelovanju imunosustava te je neophodan za normalnu funkciju i održavanje integriteta živčanih i epitelnih stanica kože. Manjak vitamina B12 može uzrokovati upalu jezika i pojavu depigmentacije (vitiligo).

Utjecaj vitamina na kožu je velik, a poznavanje i prepoznavanje promjena na koži vezanih za njih uvelike nam može olakšati rad s klijentima i pomoći u odabiru pravilne njege lica, postižući maksimalne rezultate na obostrano zadovoljstvo!

Continue ReadingUtjecaj vitamina na kožu